Kako razmišlja generacija rođena ratnih devedesetih koja je stasavala u tranziciji pokazalo je ispitivanje „Vrednosti i kulturni aktivizam maturanata Srbije” Zavoda za proučavanja kulturnog razvitka.
Srpski maturant, ukratko, voli izlaske, TV i modu, ne voli klasiku, muzeje i knjige. Nema idole, ali poštuje Boru Đorđevića, Marčela, Jelenu Karleušu, Gadafija i Legiju. Ne želi kontakte sa Albancima i uglavnom ne zna šta da misli o ljudskim pravima, demokratiji i odnosima među polovima.
Ovo su rezultati istraživanja „Vrednosti i kulturni aktivizam maturanata Srbije” koje su juče javnosti predstavile Bojana Subašić i Bogdana Opačić, istraživači Zavoda za proučavanja kulturnog razvitka.
One su zaključile da je među maturantima 12 odsto izrazito tradicionalnih, isto toliko je umereno tradicionalnih, a 35,3 odsto su „blagi tradicionalisti”, prenosi Politika. Samo jedan odsto spada u liberalne, dok skoro 40 odsto njih nema stav prema ljudskim pravima, demokratiji i društvenom uređenju.
" Zabrinjava to što 40 odsto maturanata nema nikakav odnos prema naciji, autoritetu, demokratiji", ističe Bojana Subašić.
Srpski maturanti najveću netrpeljivost ispoljili su prema Albancima (65,2 odsto), Romima (48,7) i Hrvatima (43). Ono što je iznenadilo istraživače jeste visoka etnička distanca prema Jevrejima (38,9 odsto ispitanika ne želi dodir sa njima).
"Najveće je neprihvatanje da pripadnici ovih manjina budu vodeći političari u zemlji ili njihovi supružnici ili prijatelji ispitanika", dodaje Subašićeva.
Etnička netrpeljivost je najviše izražena među Beograđanima, a najmanje među Vojvođanima.
Slobodno vreme najveći broj učenika provodi družeći se sa prijateljima (48,5 odsto), uz TV (48,3), po kafićima (37,8) i na internetu (37,1). Najčešće slušaju pop, rok i tehno. Na TV najčešće prate filmove, serije, sport i muzičke emisije, a najmanje „tok šou” i rijaliti program. Ne računajući lektiru, maturanti uglavnom pročitaju jednu do tri knjige godišnje. Retko posećuju ustanove kulture i skoro da se uopšte sami ne bave kulturom i umetnošću. Identifikuju se kroz ulogu u porodici, a tek onda putem nacije i vere. Istraživače ohrabruje to što mladi nemaju idole, a kada ih imaju to su njihovi roditelji i profesori, a ne moćni i bogati ljudi. Ipak, maturanti poštuju Boru Đorđevića, Marka Šelića Marčela i Jelena Karleušu. Konzervativniji pominju i Ivicu Dačića, Milorada Ulemeka Legiju, Muamera el Gadafija, Vladimira Putina, Tita i Dragoljuba Dražu Mihailovića, a liberalniji Tita, Napoleona, Muamera el Gadafija, Mahatmu Gandija i Zorana Đinđića.
Prema istraživačima, najveći problemi koji proizlaze iz ovog istraživanja jesu nezainteresovanih mladih za kulturni sadržaj i moguće je – mržnja prema drugima. Napominju da je to tako i pored građanskog vaspitanja u školama.
