Terorističkoj grupi ISIl, koja se smatra državnom organizacijom ili “kalifatom” za normalno funkcionisanje trebaju velike količine novca. U Iraku i Siriji, na teritoriji koju kontroliše živi između četiri i pet milonana ljudi.
Analitički centar Rand Corporation iznosi da je Islamska država raspolagala ozbiljnim sredstvima, prenosi CNN. Pre osvajanja Sirije imala je oko 875 miliona dolara a posle osvajanja sredstva su se udvostručila.
Odakle sav taj novac?
Iz banaka na zauzetim područjima ISIL je uzeo između pola i jedne milijarde dolara.
Ali to nije sve, bogatstvo je znatno veće.
Pre svega, ISIL je preuzeo ogromne količine oružja i ratne tehnike koje su za sobom ostavile razbijene iračke snage. Tu su naftni izvori i rafinerije na području novostvorenog kalifata.
Pred kraj 2014. godine Islamska država je proizvodila 50.000 barela nafte dnevno, što na godišnjem nivo donosi zaradu od 500 miliona dolara. Naftu su krijumčarske mreže preprodavale kupcima.
Takođe, Islamska država dobro zarađuje na fosfatima, sastojku ključnom za proizvodnju veštačkog đubriva koji se vadi iz bogatih nalazišta u blizini sirijskog grada Palmyre i u iračkoj pokrajini Anbar.
Takođe, pljačka se od stanovništva koje je na teritorijama koje kontroliše. Stručnjaci procenjuju da je prodajom opljačkanih antikviteta na crnom tržištu ISIL dodao svojim finansijama i do 100 miliona dolara.
Odlično se zarađuje i od prodaje roblja, najčešće mladih jazidskih žena koje borci Islamske države koriste kao seksualne robinje. Stanovništvo koje živi pod vlašću ISIL-a plaća poreze na svoju nesigurnu zaradu. Deset posto daju svi, a poseban namet plaćaju hršćani.
I to nije sve. Sredstva Islamskoj državi slivaju se i od simpatizera iz sveta, posebno iz bogatih zalivskih država.
Sve u svemu, Islamska država je prema vrlo umerenim procenama prošle godine imala sredstva u vrednosti od najmanje 1.5 milijardi dolara.
Na šta se troši ovaj novac?
Deo novca ide za osnovne potrebe stanovništva na teritoriji kojim vlada, zdravstvo, struja, voda, infrastruktura. Tu su i troškovi administracije.
Novca ponestaje, zaključuju analitičari.
Udar na budžet Islamske države bio je pre svega, globalni pad cena nafte.
Vazdušni napadi na konvoje cisterni i postrojenja za preradu nafte ozbiljno su ugrozili proizvodnju na teritoriji pod kontrolom Islamske države. Ovi i drugi problemi sveli su prihode ISIL-a na oko 80 miliona dolara mesečno.
Kako bi se izborila sa finansijskom krizom Islamska država je smanjila plate civilnih i vojnih lica za polovinu, kao i mnoge druge povlastice koje su imali.
Prema nekim izjavama svedoka, na okupiranim područjima Iraka preostali imućniji stanovnici za hiljadu do dve hiljada dolara mogu da kupe pravo na napuštanje teritorija ISIL-a, piše CNN.
Islamska država je zbog vazdušnih napada koji pogađaju banke i druga mesta gde se novac čuva počela da izbegava skladištenje većih količina gotovine na jednom mestu, što smanjuje mogućnost da dolari izgore pod udarom bombi, ali ostavlja puno mogućnosti za sitne krađe.
Islamska država se pokazala izdržljivom i prilagodljivom, nastavlja da funkcioniše usprkos problemima. Nestašice i rastuća inflacija na području pod kontrolom ISIL-a će se nastaviti i prisiliti terorističko vodstvo da više vremena i energije posveti detaljima upravljanja državom, predviđaju stručnjaci.
Oksfordski analitičar Aymenn Jawad Al-Tamimi konstatuje da ekonomski kolaps neće srušiti Islamsku državu, samo će se nastaviti pad životnog standarda na teritoriji pod kontrolom terorista.
Ovako je izgledalo rušenje čuvene Palmire
